usa online pharmacy

Asocijacija ljekara uprivatnoj praksi u Federaciji BiH

Dobro došli na oficijalnu stranicu Asocijacije.
Na ovoj stranici se možete informisati o našem udruženju, ciljevima i zadacima, kao i o odlukama donešenim od strane nadležnih organa Asocijacije. Gostima je pristup nekim dijelovima stranice ograničen.

Upravni odbor

Predsjednik asocijacije
Doc dr med sc Feđa Omeragić
Sekreat asocijacije
Prim dr Alija Azapagić
Članovi
Prim Dr Mirsad Đugum
Dr Hadžo Kozarić
Predsjednik skupštine
Dr Harun Bilalović

ČLANSTVO ASOCIJACIJE

Ovo poglavlje je definisano Članom 8 statuta.
Iako su u momentu usvajanja statuta dominirali doktori medicine, u budućnosti se nadamo omasovljenju članstva uključivanjem u Asocijaciju velikog broja stomatologa kao i drugih zdravstvenih radnika.
Poseban   značaj u budućnosti predstavljat će poslodavci odnosno vlasnici zdravstvenih ustanova nemedicinske struke. Za to su potrebne izmjene statuta za šta su već donesene prethodne odluke (skupštinski sastanak Tuzla, juni 2010).

ČLAN 8. STATUTA ASOCIJACIJE
Članstvo u Asocijaciji je dobrovoljnim 
pristupom
Članovi mogu biti doktori medicine i      
stomatologije koji obavljaju ljekarsku       praksu kao osnovnu djelatnost u vlastitoj  ili tuđoj privatnoj registrovanoj zdravstvenoj ustanovi.... u skladu sa Statutom  Asocijacije  i drugim opštim aktima Asocijacije te zakonskim propisima.
Članovi Asocijije ne mogu biti ljekari koji ljekarsku praksu obavljaju u dopunskoj djelatnosti
Zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu

Zdravstvene  ustanove ljekarske prakse u privatnom vlasnišvu u najvećem broju su registrovane kao ordinacije i poliklinike te  dijagnostički centri. Bolničke ustanove za sada nisu prisutne u većem broju.

Prema bazi podataka koju je kreirala Asocijacija,  a prema zvaničnim podacima kantonalnih ministarstava zaključno sa novembrom 2008., u Federaciji BiH je regitrovano 519 zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu. Od ukupnog broja,  65 su registrirane članice naše Asocijacije - u najvećem broju ustanove doktora medicine, dok su doktori stomatologije još uvijek neodlučni sa učlanjivanjem. Imperativ  je da Asocijaciji pristupe svi  koji ljekarsku /stomatološku  praksu obavljaju u privatnom sektoru.

CILJEVI, ZADACI I DJELATNOST ASOCIJACIJE

Glavni cilj Asocijacije jeste uspostavljanje potpune ravnopravnosti privatnog i javnog sektra u zdravstvu. To bi za korisnike zdravstvenih usluga značilo pristup zdravstvenim ustanovama uz potvrdu zdravstvenog osiguranja bez obzira na oblik vlasništva nad ustanovom.
Za zdravstvene radnike to bi značilo da uključivanjnje njihovih ustanova u sistem zdravstvene zaštite iz kojeg su oni u ovom momentu isključeni iako su zadovoljili sve zakonske obaveze.


Ovu oblast definiše Član 4. statuta Asociijacije  Izdvajamo:
Uspostavljanje ravnopravnog statusa ljekara u             privatnoj praksi i ljekara u javnim ustanovama u           sistemu zdravstvene zaštite
Obezbjedjenje uslova za sveukupnu društvenu             afirmaciju članova Asocijacije                                       Zadaci - Uspostavljanje stalne saradnje sa javnim  ustaniovama   od općine do  Federacije
Zaštita prava članova Asocijacije
Jačanje ugleda i ostvarivanje doličnog društvenog         položaja članstva i vodjenje brige o njihovim                društvenim i materijalnim interesima

ID Broj i Bankovni račun


Identifikacioni broj Asocijacije i bankovni račun za uplate.

ID Broj
4209865730005

RAIFFEISEN BANK BiH
Broj Računa

1610250023100015

Baner

Forum

Posjetite naš forum i učestvujte u diskusijama, ponudite vlastite prijedloge ili se više informišite o našem udruženju.

Opširnije...

Baner

Statut

Glavni dokument o odredbama, ciljevima, zadacima, djelatnosti, sredstivma i članstvu asocijacije

Opširnije...

Baner

Pristupnica

Zainteresovani ste za članstvo u našoj asocijaciji? Sve instrukcije možete naći u sektoru za učlanivanje.

Opširnije...

PRAVILNIK O DOPUNSKOM RADU U MEDICINSKOJ DJELATNOSTI PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 23 Srpanj 2012 17:42

Poštovane kolege,

argaiv1426

još jednom smo se uvjerili da je aktivnost ministarstva zdravstva FBiH  od 1997. (nakon donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti) do danas ostala principijelna i čvrstog opredjeljena da u praksi nikada ne zaživi zakonska odredba integracije priivatnog sektora u zdravstveni sistem.

 

Dok je u istoj  državI, u jednom dijelu koji se zove Republika Srpska , proces integracije privatnog sektora u sistem zdravstvene zaštite u završen u roku od 3 godine,  a preostala aktivnosti je isključivo vezana za korekcije i poboljšanja, dok u tom dijelu iste nam države pacijenti (osiguranici) imaju pravo koje im daje njihova zdravstvena knjižica (i bez premije osiguranja) da izaberu ljekara porodične medicine i ljekara specijalistu iz privatne prakse jednako kao što imaju pravo da za svoj novac odaberu i gdje će kupavati hranu, garderobu itd., dotle se u drugom dijelu iste države koji se naziva Federacija BiH ministarstvo zdravstva bavi ugađanjem maloj grupi ljekara zaposlenih u javnim  ustanovama, a koji su sticajem okolnosti opet bili dovoljno privilegovani da otvore vlastite privatne ordinacije.

I tako od 1997. preko 2010. pa do danas, kada se mijenjanu zakonske odredbe,  uglavnom  je to zbog iste problematike,  a to je dopunska djelatnost. Baš kao da ni jedan drugi segment zdravstva ne posotji.

 

I uprkos njima privatna lejkarska praksa postoji. I postojaće.Pitanje je samo kada će na vlast doći razumna politička opcija koja će pojmiti realnost i shvatiti koliku prednost može postići ako iskoristi postojeće kapacitete privatne prakse.

 

Za sada nam ostaje samo da reagujemo na neviđenu diskriminaciju i uvredu intelekta.

(Mada nisam uvjeren da je ikome stalo i da iko čita naše dopise).

 

U daljnjem tekstu možete pročitati reakciju predsjedništva Asocijacije na  Pravilnik o dopunskom radu. Nije poenta u tome što će jedna mala grupa doktora imati neviđene zakonske privilegije. Neka im.  Imali su ih i do sada.  Poenta je da se ni jednim činom nije kompenzovala privatna praksa koja trpi nelojalnu konkurenciju ljekara u dopunskj djelatnosti i javnog sektora, jer je potpuno marginalizirana i hiljadama kilometara daleko od novca svih mogućih Zavoda zdravstvenog osiguranja.

 

23.7.2012.

 

                                                                                        Srdačan pozdrav i uspjeh u radu

                                                                                              Predsjednik Asocijacije

                                                                                             Doc  Dr  Feđa Omeragić

 


 

 

                                                                                                         

 

Poštovani gospodine ministre,

stavljanjem na snagu „Pravilnika o načinu, postupku i uslovima, kao i drugim pitanjima od značaja za organizovanje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi ili u privatnoj praksi“ (Službene novine br 60/13.7.2012), doktori i drugo medicinsko osoblje koje je privatnu ljekarsku praksu odabralo kao osnovnu, odnosno jedinu djelatnost, doživjeli su kao još jedna u nizu nepravdi i ataka na razvoj privatnog sektora zdravstva.

 

Za samo godinu dana Vašeg mandata doživjeli smo da se umjesto integracije privatnog sektora u zdravstveni sistem FBiH dešava sve veće udaljavanj privatnog i javog sektora zdravstva i pored proklamirane politike koju ste zastupali u predizbornoj aktivnosti - zdravstvena politika jedna od važnih politika SDP-a.

 

  • Najprije smo bili primorani da instaliramo fiskalne kase u našim ordinacijama, za razliku od javnih zdravstvenih ustanova, a koje prometuju većom količinom direktno naplaćenog novca od neosiguranih lica i kroz druge vidove naplate, u iznosima koji daleko premašuju prometovanje kroz privatne zdravstvene ustanove. U vezi s tim već smo Vam se obraćali u nadi da ćete nam svojim autoritetom pomoći da se ova diskriminacija izbjegne. To se međutim nije desilo. Izostao je i Vaš odgovor. Napominjali smo tada da se ovo pitanje odnosi više na diskriminirajući tereman privatne prakse i predvidjeli da će to biti samo dodatno ohrabrenje za nastavak zanemarivanja privatne prakse. Napominjali smo da je takav različit treman zdravstvenih ustanova ne utiče na finansijski efekat u bilo kom smislu, jer su zdravstvene djelatnosti izuzete iz povrata pdv-a, te uvođenje fiskalnih kasa osim same cijene kase nije dovelo do bilo kakve promjene u finansijkom poslovanju privatnih ustanova, pa samim time ne bi ni primijenilo ništa ni u finansijama javnih ustanova, osim što bi barem u jednom segmentu imali privid ravnopravnosti

 

  • Daleko ozbiljnija i u praksi zakonski upitna, jeste provedba konkursa za prijavljivanje osiguranika za odabranog porodičnog ljekara, pri čemu je izbačena mogućnost odabira ljekara u privatnoj praksi. Na ovakav stav i aktivnost kantonalnih Zavoda zdravstvenog osiguranja i  Ministrstva zdravstva kantona niste uopšte reagirali što smatramo činom odobravanja. Ovo je zabrinjavjuće i budi sumnju u namjere, uzimajući u obzir činjenicu da u svim kantonima postoji manjak timova za porodičnu medicinu nego je to propisano, a da istovremeno jedan broj privatnih ambulanti ostaje isključen iz sistema. Na taj način su planovi razvoja unapređenja (davanja specijalizacija, proširenja djelatnost postojećih, otvaranja novih) potuno izgubili perspektivu.

 

  • Ovome u prilog ide i Vaša odluka kojom ste u 2011. godini ispred ministrastva zdravstva podjelili 200 specijalizacija,       ali samo u javnom sektoru.

 

  • Izmjenom odredbe o dopunskoj djelatnosti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, nanesena je još jedna nepravda privatnom sektoru. Ali, ne samo privatnom sektoru. Možda je Pravilnikom zadovoljen jedan broj ljekara koji su investirali u vlastite privatne ustanove, ali treba imati na umu da su vlasnici tih zdravstvenih ustanova imali period od dvije godine od donošenja Zakona iz 2010. da svojim radom otplate opremu i prostor, a potom možda iznajme ili prodaju opremu te na taj način vrate uložena sredstva. Odnosno data im je prilika od 24 mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona, da pređu u privatni sektor i da tako nastave bavljenje ljekarskom praksom. Takve privilegije nije dobio niti jedan drugi segment zdravstva. No, jedino su ljekari u dopunskom radu ovim pravilnikom nastavili biti privilegovani u odnou na duge, jer se ministarstvo zdravstva FBiH u svim dosadašnim sazivima vlade FBiH od 1997. do danas uglavnom bavi korekcijama Zakona upravo u dijelu koji se tiče dopunskog rada i to stimulativno, dok se privatnom praksom gotovo uopšte ne bavi, a ako se bavi onda je to uglavnom restriktivno, uvođenjem opterećenja i ograničenja.

 

Nadalje, šta je sa ljekarima javnih ustanova koji rade u javnom sektoru, ali su zbog vrste posla onemogućeni da obavljaju dopunsku djelatnost ili nisu imali dovoljno sredstava i podrške („veza“) da započnu dopunsku djelatnost. [ Zakonom iz 2010., ministarstvo zdravstva je trebalo utvriditi obim i vrstu javnozdravstvene djelatnosti koja ne može biti predmetom privatne zdravstvene   djelatnosti, odnosno privatne prakse (član 51. stav 2. ovog zakona) , do marata 2012 ]. Kako akt nije donesen, oni nisu ni imali priliku da se opredjele.

Postavimo stvari i drugačije. Na primjer : Ša je sa ljekarima iz privatnog sektora koji ne mogu raditi dopunski svoju djelatnost u javnim ustanovama? Šta je sa privatnim sektorom koji ne može angažovati konsultanta iz druge grane medicine na 1/3 radnog vremena ako nema uposlenog jednog ljekara u punom radnom vremenu od 8 sati iz iste grane ?

 

Ulazak ljekara iz javnih ustanova u dopunski rad svakako utiče na broj pacijenata koji posjećuju privatne zdravstvene ustanove jer se veliki broj pacijenata za ustanove dopusnkog rada regrutuje (htio to neko priznati ili ne) u javnim ustanovama. Da li se ovo pitanje treba postaviti u vezi sa sve glasnijom diskusijom o korupciji u zdravstvu?

 

Šta je sa onima radi kojih svi mi i postojimo – pacijentima, osiguranicima ? Da li se na ovaj način još

jednom izbjeglo njihovo zakonsko pravo na odabir ljekara u sklopu zdravstvene zaštite koju već

plaćaju?

 

Nažalost, Ljekarske komore čiji smo mi silom zakona članovi, nikada nisu pokaze podršku našim

interesima i interesima pacijenata kao što pokazuju velikodušnu podršku za ljekare u dopunskoj

djelatnosti. Jer da jesu, onda bi ovo pismo bi bilo upućeno od strane Ljekarskih komora u FBiH,

mnogo prije nego se svesrdno dala podrška vlasnicima zdravstvenih ustanova dopunske djelatnosti.

 

Dok se u našem najbližem okruženju u Republici Srpskoj privodi kraju potpuna integracija privatnog i javnog sektora na usluzi građanima – osiguranicima koji sa svojom zdravstvenom knjižicom mogu odabrati ustanovu i ljekara kod kojeg se liječe bez obzira da li je on zaposlen u privatnoj ili javnoj ustanovi, u Federaciji Bosne i Hercegovine privatni sektor ne samo da je na margini, nego sada već i daleko dalje.

 

Poštovani gospodine ministre, ne želimo da nas neko pogrešno shvati. Nemamo ništa protiv kolega koje žele da poprave svoj materijalni status radeći dodatno nakon radnog vremena. Mi želimo da napokon neko pokrene postupak ulaska postojećih privatnih ordinacija i poliklinika u sistem zdravstvene zaštite, plaćen prema programu zdravstvene zaštite ravnopravno sa javnim ustanovama - od čega bi najveću korist ipak imali osiguranici, a ne kao sada, mali broj ustanova parcijalno, samo za deficitarne usluge.

Mi želimo dosljednu i pravednu primjenu zakona, a ne njegovo selektivno mjenjanje i primjenjivanje na štetu privatne prakse. Dok se to ne desi, ostaje gorak okus još jednog šamara na licu ljekara u privatnoj praksi.

 

Ipak se nastavljamo nadati da se u Vašem programu nalazi dovoljno prostora da se načine istinske promjene unutar zdravstvenog sistema, a koje će dati mogućnost ravnopravnog tretmana zdravstvenih ustanova bez obzira na vlasničku strukturu istih.

Napominjemo:

-         Za važeći Zakon (46/10) ste i Vi znali i glasali kada se usvajao u Parlamentu Federacije BiH – tada ste bili federalni zastupnik i član komisije za zdravstvo. U prijedlogu je bio ostavljen rok od 6 mjeseci dopuske privatne prakse prilagode Zakonskim odredbama te iste pređu u potpuni privatni sektor ili zatvore. Na insistiranje Vas i određenog broja poslanika u Zakonu je ostavljen rok 24 mjeseca da ordinacije dopusnke djelatnosti usklade rad sa Zakonom 46/10. (Iz navedenog je jasno da su imali dovoljno vremena da se usklade po zakonu).

-         Nama je u potpunosti nejasna Vaša brza reakcija na donošenje Pravilnika o produženju rada dopunske djelatnosti i to samo 15 dana od primjene Zakona.

-         Nejasno nam je zašto ova izmjena nije išla u Parlament Federacije kao izmjena zakona.

-         Zašto Federalno ministarstvo zdravstva nije donijelo sve pravilnike, podzakonske akte itd. koje je bilo obaveno uraditi prema zakonu 46/10 do marta 2012.

 

Ovo je izvod obaveza ministarstva zdravstva koje trebalo uraditi do marta 2012.

Član 236. U roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijeće provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše sljedeće:

• plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem Federacije (član 6. ovog zakona);

• program mjera zaštite zdravlja od štetnih faktora okoline (član 10. stav 3. ovog zakona);

• uslovi koje moraju ispunjavati lica koja se kandiduju za federalne koordinatore iz različitih oblasti

zdravstva kao i način njihovog rada (član 10. stav 5. ovog zakona);

• vrsta i sadržaj zdravstvene djelatnosti (član 31. stav 4. ovog zakona);

• vrstu i obim liječničkih pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (član 35. stav 2.);

• postupak i način ostvarivanja specifične zdravstvene zaštite radnika kao i način i uslove utvrđivanja i

prijavljivanja profesionalnih bolesti i povreda na radu (član 36. stav 2. ovog zakona);

• uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija koje moraju ispunjavati

zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na tercijarnom nivou (član 42. ovog

zakona);

• bliže uslove, način i postupak obavljanja metoda i postupaka tradicionalne medicine u zdravstvenoj

ustanovi, odnosno privatnoj praksi (član 47. stav 3. ovog zakona);

• obim i vrstu javnozdravstvene djelatnosti koja ne može biti predmetom privatne zdravstvene

djelatnosti, odnosno privatne prakse (član 51. stav 2. ovog zakona);

• bliže uslove prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim

ustanovama (član 55. stav 4. ovog zakona);

• uslovi u pogledu vrste završenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti lica koja

konkurišu za direktora zdravstvene ustanove, u zavisnosti od tipa zdravstvene ustanove (član 66. stav

7. ovog zakona);73

• plan i program dodatne edukacije iz porodične medicine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u

zajednici, te način obavljanja ove edukacije (član 87. stav 5. ovog zakona);

• bliži uslovi koje mora ispunjavati centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao i način njegovog

organizovanja, te plan i program, trajanje edukacije, kao i način provođenja edukacije iz oblasti

zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, te bliži uslovi koje mora ispunjavati centar za fizikalnu

rehabilitaciju, kao i način njegovog organizovanja (član 88. stav 5. i član 89. stav 3. ovog zakona);

• uslovi, organizacija i način rada hitne medicinske pomoći (član 90. stav 4.);

• bliži uslovi koje mora ispunjavati ustanova za zdravstvenu njegu u kući i način njenog organizovanja

(član 91. stav 3.);

• bliži uslovi u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme za osnivanje i organizaciju rada

zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centara i postupak

njihove verifikacije, kategorizacija zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija

zaposlenih u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehničke opreme u dijaliznim centrima,

sadržaj standardnog seta lijekova i potrošnog materijala za dijalizu, uslovi zdravstvene ispravnosti vode

za dijalizu, te vršenje stručnog nadzora nad radom dijaliznih centara (član 96. stav 3. ovog zakona);

• uslove koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva univerzitetska bolnica (član 105. stav 1. ovog

zakona);

• uslovi prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave

(član 112. stav 3. ovog zakona);

• kriterijumi za dodjelu naziva referalnog centra (član 129. stav 5. ovog zakona);

• način uvođenja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, kao i

postupak odobravanja korišćenja zdravstvenih tehnologija (član 130. stav 8. ovog zakona);

• bliže uslove i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova (član 134. stav 4. ovog

zakona);

• način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (član 139. stav 2.

ovog zakona);

• sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih saradnika (član 141. stav 4. ovog zakona);

• uslove i način priznavanja pripravničkog staža i stručnog ispita zdravstvenih radnika koji je obavljen i

položen u inostranstvu (član 146. stav 5. ovog zakona);

• postupak izdavanja licence, kao i sadržaj i izgled licence (član 148. stav 3. ovog zakona);

• sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uslove koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i

privatna praksa kod kojih zdravstveni radnici provode pripravnički staž, sadržaj, program i način

polaganja stručnoga ispita, sadržaj i izgled uvjerenja o položenom stručnom ispitu (član 150. ovog

zakona);

• plan i program posebnih oblika stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, kao i način obavljanja

stručnog usavršavanja, te sadržaj i izgled sertifikata o obavljenom stručnom usavršavanju (član 151.

stav 4. ovog zakona);

• plan i program edukacije iz zdravstvenog menadžmenta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog

menadžmenta, način obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menadžmenta, uslovi koje

moraju ispuniti zdravstvene ustanove, odnosno fakulteti kojima se povjerava javno ovlašćenje za

obavljanje odgovarajućih stručnih poslova, te način njihove verifikacije od Federalnog ministarstva,

javno oglašavanje edukacije, odnosno specijalizacije iz zdravstvenog menadžmenta, mogućnosti učenja

na daljinu (član 152. stav 4. ovog zakona);

• kriterijume za prijem specijalizanata, odnosno subspecijalizanata, uslove za zdravstvene ustanove i

fakultete zdravstvenog usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski, odnosno subspecijalizantski

staž, kao i postupak njihove sertifikacije, način obavljanja specijalizantskog, odnosno

subspecijalizantskog staža, uslove za obavljanje specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staža

u inostranstvu, polaganja specijalističkog, odnosno subspecijalizantskog ispita, odnosno ispita iz

subspecijalizacije, način i postupak priznavanja vremena provedenog na postdiplomskom studiju u

specijalizaciju, odnosno subspecijalizaciju, troškove obavljanja specijalizantskog, odnosno

subspecijalizantskog staža i polaganja specijalističkog odnosno subspecijalističkog ispita (član 155.

stav 2. ovog zakona);

• listu ispitivača za specijalističke i subspecijalističke ispite (član 157. stav 3. ovog zakona);

• uslove i način priznavanja specijalističkog, odnosno subspecijalističkog staža, kao i način priznavanja

specijalističkog, odnosno subspecijalističkog ispita obavljenog i položenog u inostranstvu (član 158.

stav 5. ovog zakona);

• način i postupak odobravanja specijalizacije, odnosno subspecijalizacije, kao i način polaganja

specijalističkog odnosno subspecijalističkog ispita za stranog državljanina (član 159. stav 3. ovog

zakona);74

• način i postupak odobravanja specijalizacije, odnosno subspecijalizacije, kao i način polaganja

specijalističkog, odnosno subspecijalističkog ispita za državljane Bosne i Hercegovine, sa

prebivalištem na teritoriji Federacije, na lični zahtjev (član 160. stav 3. ovog zakona);

• kriterijume i postupak za dodjelu naziva primarijus (član 161. stav 4. ovog zakona);

• uslovi za obavljanje privatne prakse, uslove za obavljanje privatne prakse na osnovu posebnog ugovora

sa zdravstvenom ustanovom, kao i uslovi za grupnu praksu (član 165. stav 2, član 169. stav 2. i član

170. stav 2. ovog zakona);

• način, postupak i uslove, kao i druga pitanja od značaja za organizovanje i obavljanje dopunskog rada

zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi (član 184. stav 7. ovog zakona);

• organizovanje i način rada Kriznog štaba iz člana 187. stav 4. ovog zakona;

• način pregleda umrlih, te utvrđivanje vremena i uzroka smrti (član 210. ovog zakona).

 

 

 

Zašto se tako žurno, ishitreno i bez parlameta donosi samo ovaj pravilnik – pravilnik koji je namjenjem samo za grupu privilegovanih ljekara iz Federacije.

 

Predlažemo Vam da se Pravilnik o produženju rada u dopunskoj praksi povuče i postupi po Zakonu 46/10, a izmjenu Zakona uputite u parlamentarnu proceduru te da se provede parlamentarna diskusija o poziciji privatne prakse i da ministarstvo izađe sa jasnim stavom o ulasku privatne prakse u postojeći sistem zdravstvene zaštite ravnopravno sa javnim ustanovama, ali ne deklarativno nego konkretno sa modelom realizacije koji ne bi trebao ni po čemu da se razlikuje od modela već realizovanog u Republici Srpskoj.

 

Želimo Vas obavijestiti da ćemo ovaj akt uputiti i Poslanicima Federalnog parlamenta sa molbom da pokrenu postupak o poništenju donešenog Pravilnika.

 

Asocijacija ljekara u privatnoj praksi u Federaciji BiH

Predsjedništvo Asocijacije

 

 

 
Medicinski otpad PDF Ispis E-mail
Srijeda, 08 Lipanj 2011 15:35

 

Ako imate poteškoće sa odlaganjem medicinskog otpada , ovaj problem možete riješiti sa firmom "RECIKLON BH" d.o.o. Sarajevo Hakije Kulenovića 10, lamela B5 710000 Sarajevo

U Tuzlanskom kantonu, podružnica ove firme se nalazi na adresi : TC SJENJAK P.P. 29  75000 TUZLA TEL  / FAX 035 266273,  035 203 554  MOB  061 884 807

 
Inspekcijski nadzor privatnih zdravstvenih ustanova E-mail
Nedjelja, 24 Listopad 2010 17:26

Članak sadrzi značajan broj prezentacija i dokumenata
INSPEKCIJSKI NADZOR PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Prim. Dr. Nijaz Uzunović
GlavnI federalnI sanitarno-zdravstveno farmaceutskI inspektor
Zenica, maj 2010. godine

Inspekcijski nadzor zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu se zasigurno razlikuje od istog u javnom sektoru,  ako taj nadzor uopšte postoji. Najveću zainteresovanost među ljekarima iz registrovanih privatnih ustanova izaziva postojanje velikog broja ilegalnih, neregistrovanih ustanova, koje uredno obavljaju ljekarsku i stomatološku praksu,  a  prema čemu nadležne inspekcije ne pokazuju nikakvu zainteresovanost. Istovremeno, privatne ljekarske prakse bivaju posjećivane od strane različitih inspekcija tokom cijele godine. Na žalost kazne su česte, visoke i bez prethodne opomene.
Ljekari u privatnoj praksi ne biježe od obaveza, ali činjenica je da ne postoji nikakav dokument  ili spisak potrebnih pravilnika, odluka i sličnijh dokumenata,  koje svaka ordinacija/poliklinika  treba da ima. Smatramo da je obaveza nadležnog ministarstva da prilikom izdavanja riješenja uruči i zbirni spisak svih mogućih inspekcijskih službi koje mogu posjetiti jednu zdravstvenu ustanovu kao i zbirne liste svih pravilnika odluka i sličnih dokumenata koji se traže. Smatramo da tek nakon što se to obezbijedi,  inspekcije mogu s punim pravom kažnjavati ukoliko neki dokument nije obezbjeđen. Ovako, obzirom na sadržaj pomenutih dokumenata, ostaje utisak da inspekcije služe samo za utjerivanje straha ali i punjenje uvijek nedostajućih sredstava.

Upravo ovakva dešavanja su bila razlog da se pozove Ured glavnog federalnog inspektora i  zamoli za tumačenje zakona. U nastavku donosimo prezentaciju Prim. Dr. Nijaza Uzunovića, glavnog federalnog sanitarno-zdravstveno farmaceutskog inspektora  sa sastanka Asocijacije - Zenica, maj 2010. godine. Također, u nastavku možete naći neke od pravilnika za koje smo do sada saznali da ih moramo (ili možda i ne moramo) imati.         

Da bi ste pročitali ostatak teksta, molimo Vas da se prijavite
 
Dijalog o partnerstvu javnog i privatnog sektora u zdravstvenoj zaštiti- pregled iskustava i naučenih lekcija. E-mail
Subota, 25 Rujan 2010 10:31

Sastanak je održan u zgradi vlade RS-a u prisustvu visokih zvaničnika  SZO i ministarstava zdravstva iz država sa područja bivše SFRJ.  Predstavnici svih ministarstava zdravlja zemalja iz našeg okruženja, te  iz Republike Srpske i Distrikta Brčko imali su priliku prezentirati modele partnerstva javnog i privatnog  koje provodi njihovo ministarstvo,  dok predstavnik ministartsva zdravstva Federacije BiH nije imao prezentaciju o ovoj temi.

WORLD HEALTH ORGANIZATION  Regional Office for Europe  Country Office For Bosnia and Herzegovina


Dijalog o partnerstvu javnog i privatnog sektora u zdravstvenoj zaštiti - pregled iskustava i naučenih lekcija

Banja Luka  22. septembar/rujan  2010. godine


0 Uvod i pozdravni govor

Mr. Sredoje Nović, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Dr.Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
Dr.Safet Omerović, ministar zdravstva Federacije BiH
Dr.Admir Čandić, šef Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta BiH
Mr.ph. Haris Hajrulahović, šef Ureda/Kancelarije SZO za Bosnu i Hercegovinu
Dr.Tamas Evetovits, viši specijalista za finansiranje u zdravstvu , Regionalni ured/kancelarija SZO za Evropu

Da bi ste pročitali ostatak teksta, molimo Vas da se prijavite
 
Usvojen Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u FBiH 18:56, 22 Juni, 2010 E-mail
Utorak, 08 Lipanj 2010 20:51

 

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

 

Dom naroda Parlamenta FBiH prihvatio je na sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, kojim se uređuje pravo na zdravstvenu zaštitu i mogućnost ostvarivanja najvišeg mogućeg nivoa zdravlja svakog stanovnika Federacije BiH.

Zakonom se reguliše i način obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika s visokom stručnom spremom. U odnosu na važeći zakon preciznije su određene djelatnosti koje ne mogu biti predmet privatne prakse, kao što su javno-zdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene, hitna medicinska pomoć, heterologna transplantacija organa i tkiva i autologna transplantacija koštane srži, prikupljanje i prerada krvi, vještačka oplodnja i patologija.

Da bi ste pročitali ostatak teksta, molimo Vas da se prijavite
 
Više članaka...
<< Početak < « 1 2 » > Kraj >>

Stranica 1 od 2
Baner
Baner
Baner
Baner

Da bi ste koristili sve mogućnosti stranice morate se prijaviti :